„SWOT analizom se na temelju strateške revizije uočavaju ključne snage, slabosti, prilike i prijetnje“ (Kotler, 2006, str.58).

Glavne snage ženskog poduzetništva u Hrvatskoj uključuju: visoku razinu obrazovanosti žena, povećani interes žena za poduzetništvo, rastući broj žena poduzetnica i smanjenje jaza između muškaraca i žena u poduzetničkoj aktivnosti, iznadprosječno sudjelovanje žena poduzetnica u ukupnom broju zaposlenih žena u usporedbi s drugim zemljama Europske unije, te aktivno poticanje razvoja poduzetničkog okruženja.
Najveće slabosti ženskog poduzetništva uključuju: teško usklađivanje privatnog i poslovnog života žena, relativno nižu prosječnu razinu obrazovanja u usporedbi s drugim zemljama Europske unije, nedostatak poduzetničkih znanja i vještina, nedostatak samopouzdanja u poduzimanju poduzetničkih inicijativa, nedovoljnu upornost u traženju potpora i nedovoljno povezivanje s drugim poduzetnicama.
Prilike za razvoj ženskog poduzetništva uključuju: intenziviranje sustavnih potpora ženama poduzetnicama, usmjerenost Europske unije na poticanje razvoja potencijala žena za poduzetništvo, jačanje udruga povezanih s ženskim poduzetništvom, uloga mentora i potpora poslovnih anđela, poboljšana koordinacija i suradnja između nositelja javnih politika, programa i inicijativa za razvoj poduzetništva žena, te potpore javnog i privatnog sektora i medija.
Glavne prijetnje razvoju ženskog poduzetništva u Hrvatskoj uključuju: tradicionalne poglede na ulogu žena u društvu, ograničene mogućnosti brzih promjena i prihvaćanje žena kao ravnopravnih subjekata u poduzetništvu. Također, prijetnje uključuju stereotipe o ženama u znanosti i tehnologiji, otežan pristup financijskim potporama, nedovoljnu aktivnost poduzetničkih mreža, visoke poreze te nedostatak potpore od strane poslovnog sektora, institucija, izvršne vlasti i medija.
Istraživanje provedeno u 77 zemalja zaključuje da su Sjedinjene Američke Države, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Nizozemska, Francuska, Island, Švedska, Finska i Norveška 10 najpoželjnijih zemalja za razvoj ženskog poduzetništva. Hrvatska se tada nalazila na 31. mjestu (Lloyd, Terjesen, 2015).
Također, primijećene su promjene trendova u usporedbi s prethodnim godinama, uključujući:
- Povećanje broja uspješnih ženskih poduzetnika.
- Napredak u transferu tehnologije i upravljanju poslovnim rizicima.
- Povećanje razine obrazovanja žena poduzetnica – veći postotak visokoobrazovanih žena poduzetnica za 9%.
- Smanjenje inovativnosti i sudjelovanja poduzetnica u tehnološkom sektoru.
- Unatoč napretku u mnogim zemljama, još uvijek 61% zemalja ima rezultat indeksa ženskog poduzetništva ispod 50 od mogućih 100.